Foto: FAH

DOGODINE će biti bolje. Ovu izjavu, ili neku od varijacija na temu, u zadnje tri godine je preko usta barem jednom prevalio svaki član Vlade Zorana Milanovića čiji resor ima bilo kakvog doticaja s gospodarstvom.

> Pad BDP-a: Milanović i Grčić i dalje optimistični, oporba ih napala

> Propadanje uz SDP se nastavlja: BDP pao za 0,5 posto!

Suočen s najnovijom statistikom o padu BDP-a za 0,5 posto u trećem kvartalu 2014. godine, premijer Milanović ni ovoga puta nije uspio smisliti ništa kreativnije.

"Sljedeće godine očekujemo rast, a očekuje ga i Europska komisija", izjavio je Milanović. Na istom tragu bio je i poslovično optimistični Branko Grčić: "To je trenutačno stanje u Hrvatskoj i borimo se da se ta situacija u idućoj godini uz pomoć svih ovih projekata koje smo pripremili i pripremamo - okrene".

Linićeve hazarderske prognoze

Slične hazarderske prognoze udarnika Kukuriku koalicije slušamo još od 2011. godine. U srpnju te godine Slavko Linić je, pripremajući se da zasjedne u fotelju ministra financija, obećavao da će hrvatski BDP u 2012. godini rasti za barem tri posto.

Kako je to završilo, dobro je poznato: u 2012. hrvatski je BDP pao za dva posto. Liniću doduše treba priznati da je nakon preuzimanja vlasti revidirao prognozu; kad je postao ministar financija najavio je rast od 0,8 posto i toga se tvrdoglavo držao sve do samog kraja 2012. godine.

No, to mu nije bilo dovoljno da nauči lekciju. "Vlada čvrsto ostaje pri svojim prognozama o rastu za 0,7 posto", izjavio je Linić u svibnju 2013. godine. Te godine je BDP pao za jedan posto.

U listopadu 2013. godine, Linić je ispalio novu prognozu: "2014. će biti godina konstantnog rasta". Konačne podatke o kretanju BDP-a u 2014. godini nećemo imati još koji mjesec, ali očekuje se pad od 0,7 posto.

Grčićev neobjašnjivi optimizam

Sličnim putem išao je i Grčić, koji je oporavak počeo najavljivati krajem 2012. godine. "U 2013. izlazimo iz krize, a u 2014. očekujem pravi investicijski bum", izjavio je tada Grčić u razgovoru za jedan tjedni list. Početkom prosinca 2012. godine Grčić je izjavio da "u 2013. očekuje umjereni oporavak uz rast BDP-a od 1,8 posto".

Kada su stare prognoze pale u vodu, i Grčić je jednostavno na kalendaru okrenuo novi list.

"Treba nam zapravo nada da ćemo uspjeti pokrenuti investicije i da bi to moglo do kraja godine rezultirati kakvim-takvim gospodarskim rastom. Pravi oporavak će očigledno biti 2014./2015. kada ćemo vjerojatno pokrenuti ozbiljni new deal u Hrvatskoj", Grčićeva je izjava iz travnja 2013.

"Gospodarski oporavak će doći. Ja sam optimist", izjavio je Grčić u svibnju 2013.

U studenom iste godine objasnio je i odakle dolaze konstantno optimistične Vladine prognoze o gospodarskom rastu: "Ako unaprijed deprimirano kažete: 'Pomirit ćemo se s time da ćemo ove godine pasti za jedan, dva, možda i više postotnih poena', onda je pitanje što ćete uopće napraviti da to stanje mijenjate. Ako sebi postavite malo veći cilj, ne potpuno nerealan da se razumijemo jer pogriješiti za pola do cijelog postotnog poena nije velika greška, onda se to treba tolerirati. Dopustite, ali imamo pravo da kroz jednu optimističniju prognozu rasta BDP-a zaista možemo probuditi gospodarski oporavak".

Grčićev optimizam u tekućoj 2014. dosegnuo je vrhunac. Očekivao je da će BDP u prvom kvartalu tekuće godine porasti, a iznenadio ga je pad od 0,4 posto.

"Usporavamo pad, a nadam se i da je to početak ozbiljnijeg oporavka. U godinu smo krenuli s manjim minusom, a u zadnjim se mjesecima nadam plusu", kazao je Grčić krajem svibnja.

"Ovo zapravo govori da se pokazuju prvi vidljivi znaci gospodarskog oporavka u Hrvatskoj", izjavio je Grčić u lipnju komentirajući industrijski rast u prvih pet mjeseci 2014., predvidjevši izlazak iz krize u 2015.

"Sada se mjerimo prema najboljima i pomaknuli smo se prema gore. Za sljedeću godinu prognoziramo gospodarski oporavak", rekao je Grčić u listopadu ove godine.

"Ima nekoliko ključnih pokazatelja da se u Hrvatskoj događaju ozbiljne promjene. Prvi pozitivni pomaci su vidljivi i ja sam optimist. Stvorili smo stabilnu podlogu za gospodarski oporavak", izjavio je Grčić početkom studenog. 

Čačićevo pomicanje rokova

Gospodarski preporod doslovno od prvog dana Kukuriku vlade najavljivao je i bivši potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Radimir Čačić. U intervjuu za Index dan nakon parlamentarnih izbora 2011. godine, Čačić je izjavio da je cilj Milanovićeve vlade završiti četverogodišnji mandat s 4,5 do 5 posto rasta BDP-a. "Smatram da je to ne samo moguće i realno, nego u našem slučaju i nužno", govorio je Čačić u prosincu 2011.

"U devetom mjesecu ćemo biti ili u punom zamahu ili, što se mene tiče, u ovoj Vladi neću sudjelovati; nema plana B, ovo se mora odraditi", izjavio je Čačić u veljači 2012. godine.

Iako investicije nije privukao, iz Vlade u rujnu Čačić nije izašao. Štoviše, krajem rujna 2012. godine Čačić je najavio rast - u 2013. "Teče prva faza koja znači stabilizaciju gospodarskih tokova, iza koje dolazi početak ciklusa rasta s 2013. godinom".

Međutim, kada je u listopadu 2012. MMF prognozirao da će te godine hrvatski BDP pasti za 1,1 posto, Čačić je kazao da "MMF potvrđuje njegovu prognozu s početka godine". Zaboravljajući valjda pritom da je Vlada tek nakon povratka s ljetnog godišnjeg odmora priznala da BDP u 2012. neće rasti.

Vrdoljakovo "evo samo što nije"

Čačića je u Vladi, na poziciji ministra gospodarstva, naslijedio njegov stranački kolega Ivan Vrdoljak. Prognoze o rastu tako su se nastavile, a rezultati opet izostali.

"Uvjeren sam da ćemo u ovoj godini napokon završiti recesijski period i uhvatiti pozitivnu nulu", izjavio je Vrdoljak u drugoj polovici kolovoza 2013. godine. Sa sličnom se izjavom nadovezao i koji dan kasnije:

"Pet godina traje recesija, uključujući i ovaj kvartal. Ali ovo usporavanje pada BDP-a je pozitivan korak. U sljedećem kvartalu očekujem da BDP bude na nuli, a u posljednjem da poraste".

S identičnom retorikom Vrdoljak je nastavio i u 2014. godini.

"Sve prognoze govore da ćemo ove godine imati rast BDP-a. Na kojoj razini, tek ćemo vidjeti, ali oporavak gospodarstva će započeti", izjavio je Vrdoljak u siječnju ove godine.

"Žao mi je zbog toga, treba nam pozitivna poruka rasta i očekujem je u idućim kvartalima. Hrvatska je lijepa i mala zemlja na jugu Europe i bit će pametna i razvijena, samo treba vremena za popraviti stanje", kazao je Vrdoljak u svibnju ove godine, komentirajući pad BDP-a za 0,4 posto u prvom kvartalu.

"Naši su rezultati trebali po meni doći u prvim kvartalima ove godine. Teško je bilo prije toga. Možda i kasnimo koji mjesec, ali će sigurno u 2015. prije kraja mandata biti vrlo očigledno što je sve ova Vlada učinila", izjavio je Vrdoljak početkom rujna u jednom televizijskom intervjuu.

"Građevina je ta koja vuče BDP prema dolje. Zadovoljan sam rastom industrijske proizvodnje i rastom izvoza, a kada se stabilizira građevinski sektor i još par točaka, onda će doći do rasta BDP-a", izjavio je Vrdoljak krajem rujna.

Milanovićevo tradicionalno "bit će bolje dogodine"

Premijer Milanović u prognoze se upuštao nešto rjeđe od svojih kolega ministara, ali optimistične najave budućeg oporavka ni njemu nisu strane.

"Nezahvalno je bilo što prognozirati za 2013. godinu, treba biti oprezan, ali trendovi su takvi da naznačuju bolje dane u Europi pa bi bolje trebalo biti i u Hrvatskoj", izjavio je Milanović krajem kolovoza 2012. godine, reagirajući na vijest o padu BDP-a za 2,1 posto u drugom kvartalu te godine.

I točan je bio dio u kojemu Milanović kaže da ima naznaka boljih dana u Europi. No, ne i onaj za Hrvatsku.

"Rasta još nema, ali bit će ga iduće godine. To neće biti nikakve velike stope rasta kakve smo navikli gledati prije deset godina zato što toga više nigdje nema. Ali zemlju mijenjamo, regulatorni okvir mijenjamo i uvjete za poslovanje činimo boljima", izjavio je Milanović u studenom 2013. godine.

"Vjerujemo da će u sljedećoj godini doći do preokreta, da ćemo imati pravi rast BDP-a", poručio je Milanović iz Bruxellesa krajem kolovoza ove godine.